09.09.2020
Ljudi se rađaju s oko 300 kostiju u tijelu, no tijekom života taj broj padne na 206. Razlog tome je što brojne kosti poput kostiju lubanje srastu tijekom odrastanja.
Sve dok je hrskavična ploča rasta koja se nalazi na krajevima dugih kostiju u rukama i nogama otvorena, mi rastemo. Ploča rasta se zatvara u kasnim tinejdžerskim godinama kod dečkiju te unutar 2 godine od dobivanja mjesečnice kod cura.
Naše kosti dobivaju na gustoći dok ne navršimo 30. godinu. Nakon toga gustoća krene opadati, a vježbanje, dnevne šetnje te dovoljan unos kalcija i vitamina D dobar su način održavanja zdravlja kostiju.
Oštećene površine srastaju kako bi stvorile novu kost koja katkad zna biti još jača.
Pokreće nas, štiti naš mozak, srce i pluća, proizvodi krvne stanice te pohranjuje i regulira minerale koji pomažu da cijeli organizam funkcionira.
Femur ili bedrena kost najduža je u našem tijelu dok je stremen, sitna košćica u srednjem uhu veličine oko 2,8 mm, najmanja kost.
Ruka, prsti i ručni zglob sastoje se od 54 kosti kojima onda možemo pisati, svirati ili koristiti mobitel.
Kolagen se u kostima uvijek iznova obnavlja, a time i kosti koje su građene od kolagena.
I zubi se sastoje od od kalcija i minerala, baš kao i kosti. No zubi nemaju kolagen koji kostima daje snagu i fleksibilnost.
Muški i ženski koštani sustav izgledaju iznenađujuće slično, no oblik, veličina te nakošenost zdjelice kod žena posebno su opremljeni za porod.
Kosti se spajaju u zglobovima, većina ih je pokretna, ali neke su i nepomične, poput kostiju lubanje
Mišići i ligamenti podupiru naše zglobove, a hrskavica olakšava njihovo klizanje i pomicanje. Kada se hrskavica počne trošiti, zglobovi počnu škripati.